Vladine Smjernice za izradu proračuna za 2021. u smislu makroekonomskih pretpostavki slijede obrazac koji se iščitava i u nizu drugih zemalja članica EU. Pod utjecajem relaksacije epidemioloških mjera (od svibnja pa tijekom ljeta) za ovu su godinu snižene procjene pada BDP-a, ali su istodobno zbog recentnih signala vezanih uz epidemiološko-zdravstvenu sliku koji upućuju na oprez smanjena prvotna očekivanja rasta u 2021.

U 2020. pad 8 posto

Tako sada Vlada ove godine očekuje pad BDP-a od 8 posto umjesto 9,4 posto na koliko su upućivale projekcije iz svibnja, a za iduću godinu sad se računa s rastom od pet posto, dok su proljetne prognoze predviđale oporavak po stopi od 6,1 posto.

To je, ukratko, osnovni scenarij na kojemu počivaju i proračunski planovi za iduću godinu s predviđenih 147 milijardi kuna ukupnih prihoda i 157 milijardi rashoda. U odnosu na tekući plan za ovu godinu kod prihoda je predviđeno povećanje za čak 25 mlrd. a na rashodima za 10-ak milijardi, ali stvarno povećanje će biti manje jer će obje strane ove godine biti veće od plana – prihodna zbog nešto bolje turističke sezone od očekivanja, a rashodna npr. zbog produljenja mjera potpora za očuvanje radnih mjesta.

Na prihodnoj strani proračun 2021. odražava očekivanja oporavka poreznih prihoda na više od 80 milijardi kuna (tekući plan za 2020. je 66 mlrd.), ali i pojačano povlačenje europskih sredstava. Tzv. prihodi od pomoći planiraju se na 25 milijardi kuna, a oni uključuju i Fond solidarnosti iz kojeg će se poduprijeti obnova nakon potresa, kao i novi Fond za oporavak i otpornost. Od potonjeg fonda Hrvatska u idućih nekoliko godina računa na 9,4 milijarde eura, no instrument “EU iduće generacije” na proračunu će se vjerojatno osjetiti tek s drugom polovicom godine, ističe Željko Lovrinčević, s Ekonomskog instituta. On općenito smatra kako je razina neizvjesnosti u predviđanjima trenutno veoma velika. Epidemiološki flip-flop kakvom smo svjedočili proteklih mjeseci moguć je opet, pa su u odnosu na bazni scenarij mogući nemali otkloni i na bolje i na gore.

Povratak na staru putanju

Ipak, kad je riječ o politici Vlade, Lovrinčević kaže kako se iz srednjoročnih projekcija može iščitati namjera ustrajanja, tj. povratka na putanju fiskalne prilagodbe, s tim da se predviđeni tempo smanjenja razine javnog duga mjerena udjelom u BDP-u za po dva postotna boda godišnje iz današnje perspektive čini prilično ambicioznim planom. On je i svojevrsna poruka u pogledu budućeg rasta plaća i razmjera daljnjih potpora. Vlada, naime, računa da će javni dug ove godine dosegnuti 86 posto BDP-a, nakon čega bi se dogodine trebao smanjiti na 84,1 a u naredne dvije se svesti na 80 posto BDP-a. Istodobno, proračunski deficit bi se već dogodine trebao vratiti u okvire Maastrichtskih kriterija i planova vezanih uz tečajni mehanizam ERM II te ciljano uvođenje eura već početkom 2024.

Ove godine, deficit državnog proračuna, prema nacionalnoj metodologiji, trebao bi biti 6,9% BDP-a, a s manjkovima izvanproračunskih fondova (najviše zbog HZZO-a) te lokalne države, negativan saldo opće države predviđa se na 7,8%. Prema metodologiji EU (ESA 2010) procjena ukupnog deficita ove godine je 6,7 posto BDP-a, s tim da se iduće godine planira spustiti na 2,9%, a potom 2022. na 2,1 posto BDP-a. Na rashodnoj strani najveći se rast očekuje na mirovinama i mirovinska primanja. Ti izdaci će se dogodine zbog indeksacije povećati za oko 1,2 milijarde kuna. Za više od 400 milijuna povećat će se sredstava za socijalne pomoći i naknade, a povećane potrebe zaduživanja u koronakrizi za posljedicu će imati i oko 600 milijuna kuna veće financijske rashode.